Debata o pomirenju

 

Debata o pomirenju, 15.12.2015. – Hotel Bosna, Banja Luka

Institucionalni i politički pristup pomirenju i regionalnoj saradnji i potencijal REKOM-a u davanju doprinosa procesu pomirenja

Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu i Koalicija za REKOM su organizovali povodom Međunarodnog dana ljudskih prava debatu posvećenu pomirenju.

Predsjednica udruženja, Zlatica Gruhonjić  je navela u uvodnom izlaganju da je Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP) organizacija koja je posvećena promociji i razvoju tranzicione pravde i suočavanju sa prošlošću, uspostavljanju vladavine prava i izgradnji demokratskog društva i trajnog mira u BiH. Udruženje CDTP je član Koalicije za REKOM.

Predsjednica udruženja je govorila o Inicijativi za REKOM i nastanku Koalicije za REKOM, od njenih početaka do danas, kao i o postignućima Koalicije. Navela je takođe da Koalicija za REKOM od svog osnivanja do danas okupila 2.050 organizacija za ljudska prava, organizacija mladih, udruženja porodica žrtava, logoraša, veterana/boraca, umjetnika, nastavnika, predstavnika crkava i vjerskih zajednica i drugih grupa i udruženja civilnog društva iz svih država nasljednica nekadašnje SFRJ.

Ona je naglasila da je CDTP organizovao debatu iz razloga što smatra da se o ovoj temi zapravo veoma malo govori i da joj se ne pridaje velika pažnja, pogotovo kada je riječ o institucionalnom i političkom pomirenju.

Tematski okvir debate je podijelila u tri grupe pitanja. Prva grupa pitanja se odnosila na politički i institucionalni pristup pomirenju. Druga grupa pitanja se odnosila na doprinos civilnog društva pomirenju i treća grupa pitanja se odnosila na Međunarodnu zajednicu i njene mehanizme kada je u pitanju pomirenje u regionu (doprinos EU).

Navela je i to da se Udruženje Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu bavi istraživačkim radom od sredine 2013. godine, radeći na projektu Mapiranje logora i drugih mjesta zatočenja u BIH, od 1992. do 1995. godine, zajedno sa udruženjem iz Sarajeva, Tranzicijska pravda odgovornost i sjećanje. U okviru istraživanja do sada je dokumentovano oko 350 logora i drugih mjesta zatvaranja u BiH.

Nataša Govedarica je govorila o institucionalnom i političkom pristupu pomirenju i regionalnoj saradnji u kontekstu prošlosti i potencijala REKOM-a da izgradi i ispuni zadatke koji će biti institucionalno i društveno prihvaćeni u post-jugoslovenskim zemljama, fokusirajući se na primjer Srbije i odgovora njenih političara i institucija na ove teme. Ona je istakla da je REKOM zamišljen kao zvanični instrument tranzicione pravde koji posjeduje potencijal da sprečava ponavljanje ratnih zločina u budućnosti, da izgradi forenzičku sliku o ljudskim gubicima, ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u periodu 1991-2001., te da gradi pomirenje na temelju činjenica, poštovanja iskustva drugih i utvrđivanja odgovornosti za počinjene zločine i nedjela.

Gordana Katana je u svom izlaganju navela da politika, odnosno političari neće i ne žele da se suoče sa pitanjem pomirenja. Ona ne vjeruje da će doći do pomirenja na institucionalnoj razini, a zabrinjavajuća je i činjenica da građani često slijede institucionalni primjer. Katana je ostavila otvoreno pitanje za sve učesnike: Koliko će još vremena biti potrebno da se pitanjem pomirenja konačno počnu baviti političari, obrazovni sistem i vjerske zajednice, a ne kako je to dosad uglavnom slučaj uglavnom nevladine organizacije koje rade na suočavanju sa prošlošću?

Srđan Šušnica je naveo da pomirenje, to jeste ”vrhunac pomirenja” podrazumijeva suočavanje sa činjenicama. On je u svom kritičkom osvrtu istakao da je kad je u pitanju ova problematika, prisutna cinična relativizacija činjeničnog stanja, odnosno koja je strana zapravo bila agresorska, a koja se strana branila. Po njegovom mišljenju licemjerje političke elite u BiH pada i na samo društvo. Kao primjer je naveo Republiku Srpsku koju smatra etnofašističkom tvorevinom koja je nastala na rušenju svih civilizacijskih tekovina. Na kraju je zaključio da je na ovim prostorima ipak ostvaren neki vrlo ograničeni nivo pomirenja.

Srđan Puhalo je na početku svog izlaganja naveo da smatra da ljudi ne znaju činjenice, već informacije koje im se plasiraju. U BiH društvu postoje interpretacije o onome što se dešavalo, ali ne i činjenice. Mi imamo manipulaciju žrtvama i političare koji vladaju na osnovu konfrontacija koje imaju jedni protiv drugih. Normalna situacija za pomirenje ne postoji. Što se tiče nevladinog sektora u BiH, Puhalo je naveo da NVO sektor u BiH nema legitimitet među građanima. Postoji provladin sektor sa jedne i “izdajnici i plaćenici“ sa druge strane. Puhalo je rekao da se do pomirenja može doći jedino kroz istinu, pravdu i praštanje.

Predsjednica udruženja je predstavila Zbornik radova sa IX i X foruma o Tranzicionoj pravdi.

Nakon izlaganja panelista, prisutni građani su uzeli aktivno učešće u diskusiji, gdje su iznijeli svoja mišljenja o procesu pomirenja, ali i postavljali brojna pitanja.

Prilog

  • Debata o pomirenju transkript

    Debata o pomirenju transkript