IZVJEŠTAJ SA DEBATE O POLITIKAMA I PRAKSAMA SJEĆANJA

 

 19.10.2020. godine

DNEVNI RED

18.00-18.10 Pozdravna riječ

Edvin Kanka Ćudić, član Regionalnog savjeta REKOM mreže pomirenja

18.10-19.30 Debata o politikama i praksama sjećanja

Lejla Gačanica, pravnica

– Prezentacija istraživanja o spomenicima

Goran Zorić, aktivista za ljudska prava

– Aktivistički pokreti i suočavanje s prošlošću u Prijedoru

Srđan Puhalo, novinar i psiholog

– Izvještavanje medija o zločinima u BiH

Moderator

Denis Džidić, direktor BIRN BiH

19.30-19.45 Pitanja publike

19.45-20.00 Završne riječi

Denis Džidić, direktor BIRN BiH

 

SAŽETAK DEBATE

Kultura sjećanja je zarobljena na nivou etnonacionalnih identiteta – jedan je od zaključaka online-debate o politikama i praksama sjećanja, u organizaciji Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH (TPOS u BiH) u saradnji s Centrom za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Banje Luke (CDTP) i Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), a u ime REKOM mreže pomirenja.

Edvin Kanka Ćudić, član Regionalnog savjeta REKOM mreže pomirenja, na samom početku debate predstavio je značaj REKOM mreže pomirenja  i rekao da je ona dobila „jasnu podršku ljudi regiona“, ali „nažalost nikada političkih elita“.

 

Politika sjećanja i kultura zaborava

O politikama i praksama sjećanja te procesom suočavanja s prošlošću Denis Džidić, direktor Balkanske mreže istraživačkog novinarstva Bosna i Hercegovina (BIRN BiH) razgovarao je s pravnicom i istraživačicom Lejlom Gačanicom, aktivistom za ljudska prava Goranom Zorićem te novinarom i psihologom Srđanom Puhalom.

Gačanica je predstavila svoje istraživanje o spomenicima, govoreći o kulturi sjećanja s posebnim fokusom na antispomenike i politizaciju mjesta sjećanja u BiH.

 

„U Bosni i Hercegovini sve je smješteno između tri konstitutivnosti i u ovom zaleđenom, zamrznutom konfliktu Dejtonskim mirovnim sporazumom čije zaključenje slavimo, evo, ove godine punih 25 godina, razvila su se tri službena narativa koja su međusobno suprotstavljena u svojim osnovnim elementima, ali također i međusobno isključiva“ istakla je Lejla Gačanica. Ona također navodi i da su se zahvaljujući tome razvile tri vrste kolektivnog sjećanja u Bosni i Hercegovini, odnosno sjećanja koja se nameću jednom društvu da se sjeća samo jednog određenog aspekta prošlosti. Gačanica smatra da je važno zapamtiti da se prošlost u sjećanju ne zadržava već konstituiše kao produkt kolektivnog oblikovanja prošlosti. Što se tiče spomenika ona ističe da se kroz njih, na javnim površinama, utiskuju određena sjećanja i vrijednosti kojima pokušavamo ili sačuvati od zaborava prošlost ili sakriti njene određene dijelove.

Suočavanje s prošlošću kao proces političke borbe protiv institucija

Na ovo izlaganje se osvrnuo Zorić, koji je govorio o uspjesima grassroot-pokreta nastalog zahvaljujući aktivistima iz Prijedora. On se posebno bazirao na političko odbijanje da se dozvoli izgradnja spomenika ubijenoj djeci u Prijedoru, kao i o tome kakvu ulogu u dehumaniziranju „drugih“ imaju mediji.

 

Zorić  smatra da su procesi suočavanja s prošlošću dugotrajni, ali da je potrebno građane ohrabriti da se bore za društvo u koje vjeruju. On je također istakao da je u Prijedoru ubijeno više od 3000 civila, uključujući i više od stotinu djece te da je izvršeno etničko čišćenje.

„Uprkos tome u Prijedoru, u samom centru grada, postoje tri velika spomenika palim borcima Republike Srpske a ne postoji nijedan spomenik civilnim žrtvama iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda, dok djeca uče iz udžbenika koji imaju potpuno revizionistički pristup prošlosti“ rekao je Zorić.

Suočavanje sa našim demonima

Puhalo smatra da parcijalna kultura sjećanja, nametnuta zahvaljujući ustaljenim jednonacionalnim narativima, može dovesti do novih sukoba. „Ljudi na vlasti imaju sistemski plan da se nikada ne suočimo s našim demonima, jer tako dobijaju kvalitetnu municiju“ istakao je Puhalo. Pored svega, on smatra da ne postoji politička naredba o tome kako će mediji izvještavati nego je potenciranje „naših žrtava“ a minimiziranje „naših zločina“ dio prećutne saglasnosti.

Ćutanje o ratnim zločinima otvara prostor za nove ratove“ rekao je, na kraju svog izlaganja, Srđan Puhalo.

Puhalo je upravo govorio o medijima kao stvaraocima percepcija ljudi u BiH – u medijskom izvještavanju u Republici Srpskoj se mogu naći izvještaji o stradanjima u Meksiku, ali ne i na Korićanskim stijenama.

 

S Puhalom se složio i Zorić koji je rekao da bez umrežavanja i vezanja kritičkih glasova nema istinskih pomaka u procesima tranzicijske pravde.

 

https://www.youtube.com/watch?v=wXflYje9eiI

 

Broj pratilaca debate:

ZOOM: 12

Facebook: 20

Youtube: 19

 

Youtube: 169 pregleda LIVE, 33 pregleda snimka debate do 21.10.2020.godine

 

Mediji koji su izvijestili o debati:

  1. SLOBODNA BOSNA

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/173618/srdjan_puhalo_zvoni_na_uzbunu_sutnja_o_ratnim_zlochinima_otvara_prostor_za_nove_ratove.html

  1. ALJAZEERA BALKANS

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/srdan-puhalo-sutnja-o-ratnim-zlocinima-otvara-prostor-za-nove-ratove

  1. AUTONOMIJA

https://www.autonomija.info/srdjan-puhalo-cutanje-o-ratnim-zlocinima-otvara-prostor-za-nove-ratove.html?fbclid=IwAR1CYErUA_JJwuJbARjFx8ahOqC4zLaDpcvcvTDvlE4UlXkomodgCRcuRwQ

  1. DANAS

https://www.danas.rs/drustvo/srdjan-puhalo-cutanje-o-ratnim-zlocinima-otvara-prostor-za-nove-ratove/

  1. TIME.RS
  2. VESTI.RS
  3. MREŽA ZA IZGRADNJU MIRA

https://www.mreza-mira.net/vijesti/seminari-treninzi/zoom-debata-o-politikama-i-praksama-sjecanja/