Izvještaj sa javne prezentacije, Mapiranje logora u Bosni i Hercegovini, 1992-1995., Banja Luka, 3.3.2016.

 
 Javna prezentacija, Mapiranje logora u Bosni i Hercegovini, 1992-1995., Banja Luka, 3.3.2016.

Javne prezentacija, Mapiranje logora u Bosni i Hercegovini, 1992-1995., Banja Luka, 3.3.2016.

Na prezentaciji su govorili  Nataša Kandić (koordinatorka Koalicije za REKOM, Beograd),  Slaven Rašković (Documenta, Zagreb), Dženana Karup Druško (Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, Sarajevo) i Zlatica Gruhonjić (Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu, Banja Luka).

Nataša Kandić, koordinatorka Kolicije za REKOM, je govorila o koaliciji za REKOM, kao i o dokumentovanju ratnih žrtava i zatočeničkih objekata koje ima za cilj da doprinese osnivanju zvanične regionalne Komisije za uspostavljanje činjenica o ratnim zločinima, sa mandatom da popiše sve ratne žrtve, ustanovi okolnosti smrti, sačini registar svih zatočeničkih objekata i dokumentuje slučajeve torture, ubistava i drugih teških kršenja ljudskih prava. Ona je govorila o naporima organizacija okupljenih u REKOM-u u davanju doprinosa dokumentovanju ljudskih gubitaka na području nekadašnje SFRJ, o istraživanju koje je proveo Fond za humanitarno pravo u vezi sa poginulim i nestalim vojnicima na teritoriji Hrvatske, Srbije i Crne Gore, kao i o velikom broju mladih ljudi koji su otišli na redovno odsluženje vojnog roka u JNA i koji su poslani na ratišta, a da njihove porodice o tome nisu bile ni obaviještene, prvo u Hrvatsku, a onda i u BiH, gdje su mnogi stradali.

Zlatica Gruhonjić, predsjednica udruženja Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Banje Luke je navela da organizacija Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu i organizacija Tranzicijska pravda odgovoronost i sjećanje u BiH iz Sarajeva, realizuju projekat pod nazivom Mapiranje logora u Bosni i Hercegovini, 1992-1995. Istakla je da je osnovni, primarni cilj projekta da se napravi jedan sveobuhvatan popis mjesta zatočenja i da se narativima dokumentuje šta se tamo zapravo dešavalo. Do sada je dokumentovano oko 350 logora i zatočeničkih mjesta i objekata.

Koordinator projekta Mapiranje logora u Bosni i Hercegovini, 1992-1995., Dženana Karup Druško, je govorila o dosadašnjim rezultatima istraživanja, kao i o samoj metodologiji rada na projektu. Istakla je da se u istraživanju koristi sudska dokumentacija, odnosno dokumentacija Haškog tribunala, domaćih sudova, sudova iz regiona, izjave i svjedočenja bivših logoraša, medijski izvještaji i analize, knjige i publikacije, domaći i međunarodni izvještaji i ostala dostupna dokumentacija. Navela je da se istraživanje nastavlja i dalje, jer po postojećim evidencijama udruženja logoraša, takvih mjesta je u BiH bilo oko 1350.

Slaven Rašković  iz Documente je prezentovao istraživanje ljudskih gubitaka u Hrvatskoj u razdoblju od 1991-1995 godine. Naglasio je da je osnovni cilj istraživanja, koje je Documenta započela 2009. godine, sprečavanje političkih i ideoloških manipulacija žrtvama rata u Republici Hrvatskoj, stvaranjem dostupnog i provjerljivog  poimeničnog popisa svih ubijenih, poginulih i nestalih državljana Hrvatske s njihovim osnovnim identifikacijskim podacima i načinima stradanja.