Porodice imaju pravo da znaju, a države obavezu da razjasne sudbinu nestalih

 

Koalicija za REKOM poziva vlade post-jugoslovenskih zemalja da pitanje nestalih reafirmišu i postave ga među prioritete regionalne saradnje i izgradnje budućnosti. Koalicija podsjeća da porodice najmanje 10.000 nestalih osoba imaju pravo da znaju šta im se dogodilo, a države obavezu da objelodane podatke o njihovoj sudbini, bez odlaganja da identifikuju preko 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka i da otkriju lokacije grobišta preostalih 6.000 osoba čije su sudbine još uvijek nepoznate.

Prema podacima Koalicije najveći broj nestalih je u ratovima u BiH – oko 7.000 (5.335 vojnika Armije BiH, HVO i civila – Muslimana i Hrvata i 1.665 vojnika Vojske RS i civila – Srba). U Hrvatskoj je još uvijek nepoznata sudbina oko 1.600 osoba – vojnika Hrvatske vojske, vojske hrvatskih Srba, i civila, Hrvata i Srba, državljana Hrvatske. Državljana Srbije i Crne Gore, koji su nestali u ratovima 1991 – 1995. ima još 97, i to 2 vojnika mlađa od 18 godina, 47 pripadnika oružanih snaga SRJ, od 31 do 50 godina, 30, od 19 do 30 godina i 18, starijih od 51 godine.
U vezi sa ratom na Kosovu ima još 1.891 nestala osoba, s tim da su posmrtni ostaci 400 osoba ekshumirani širom Kosova, ali još nisu identifikovani, zbog pogrešnih identifikacija odmah poslije rata i nevoljnosti porodica koje su sahranile svoje žrtve, da ponovo daju krv. Među nestalima, 1.121 osoba je albanske nacionalnosti, 451 srpske/crnogorske nacionalnosti i 119, romske ili bošnjačke nacionalnosti. Najviše je nestalih u godinama od 31 do 50, i to 331 Albanac, 150 Srba/Crnogoraca i 41 Rom, zatim preko 61 godine – 268 Albanaca, 163 Srba/Crnogoraca i 15 Roma. Zabrinjavajući podatak je da je 15 nestalih Albanaca, 3 Srbina i 4 Roma mlađe od 15 godina.