RATNI ZLOČINI U BUGOJNU

 

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na ratne zločine koji su se dogodili na području općine Bugojno koja je bila poprište oružanih sukoba prije svega bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, ali je na tom području ubijen i određen broj osoba srpske etničke pripadnosti.

Juli 1993. godine je bio posebno težak mjesec za lokalno stanovništvo. Među brojnim zločinima počinjenim u ovom gradu ističu se oni u logoru za Hrvate formiranom na stadionu „Iskra“, koji je bio pod kontrolom Armije RBiH, kao i ubistva Bošnjaka iz sela Vrbanja od strane pripadnika HVO-a.

U povodu tridesete godišnjice, UDIK predstavlja seriju od tri publikacije koje dokumentuju suđenja za ratne zločine počinjene na području Bugojna. Prva publikacija dokumentuje četiri predmeta vođena pred Sudom Bosne i Hercegovine koji je osudio Aliju Osmića na tri godine zatvora za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, te Osmana Šegu na pet godina zatvora zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivice Enes Handžić je osuđen na osam godina zatvora, a Slavko Šakić na osam godina i šest mjeseci zatvora. Druge dvije publikacije dokumentuju postupak koji se od 2008. do 2014. godine vodio pred Sudom Bosne i Hercegovine protiv Nisveta Gasala, Senada Dautovića i Musajba Kukavice. Gasal i Kukavica su osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od po četiri godine, a Senad Dautović je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.

Ove publikacije, takođe, dokumentuju i listu verificiranih nestalih osoba sa područja općine Bugojno dobijenu od Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kao i osvrt Emze Fazlić na ratne žrtve Bugojna. Prema podacima Instituta, na području Bugojna izvršeno je oko pedeset ekshumacija. Većina njih izvršena je u periodu od 1996. do 2000. godine kada su žrtve i identifikovane putem DNK metode. Do sada je pronađeno i identifikovano pedeset i šest žrtava, dok se još uvijek traga za posmrtnim ostacima četrdeset i tri lica. Najmlađa osoba sa područja Bugojna je devetnaestogodišnji Jozo Lučić, dok je najstarija žrtva Sekula Nikšić koji je u trenutku ubistva imao osamdeset i sedam godina. Za njihovim posmrtnim ostacima se još uvijek traga.

Knjige objavljujemo u znak sjećanja na sve ratne žrtve Bugojna.